main

HRVATSKI REGISTAR NADOMJEŠTANJA BUBREŽNE FUNKCIJE (HRNBF) sakupio je podatke za proteklih 5 godina. Odaziv centara za dijalizu i transplantaciju je potpun kao i svih prijašnjih godina. Podaci za 2004. godinu po prvi su upisivani u elektronske obrasce, razmjenjivani su elektronskom poštom. To znatno povećava točnost i brzinu sakupljanja i obrade podataka.
Nakon 5 godina, HRNBF ne daje samo prikaz trenutnog stanja, već uvjerljivo pokazuje trendove porasta broja liječenih bolesnika, promjene osobina liječene populacije, najčešće uzroke zatajivanja bubrega, te po prvi put donosi krivulje preživljavanja bolesnika na nadomjesnom liječenju. Preživljavanje bolesnika je višestruko zanimljivo. Omogućava nam uvid u kvalitetu liječenja, te omogućava usporedbu s drugima. Daje osnovu za informacije o prognozi za bolesnike koji se suočavaju s potrebom liječenja dijalizom.

registar

Na kraju 2004. godine, na nadomjesnom je liječenju bilo 3582 bolesnika. Većina ih je liječena hemodijalizom (74%), peritonejska dijaliza (CAPD ili APD) je primjenjivana u 7% bolesnika, a postotak transplantiranih je porastao na 19%, zahvaljujući izuzetnom zamahu transplantacije u 2004. godini. Prevalencija je dosegla 807 pmp (broj liječenih na milijun stanovnika). Prevalencija nadomještanja bubrežne funkcije u Hrvatskoj 2003. godine bila je 790 pmp, slično kao u razvijenim skandinavskim zemljama, prema izvješću ERA-EDTA registra. (Izvješće ERA-EDTA registra za 2004. godinu još nije objavljeno.)

prirast

Prirast broja bolesnika na nadomještanju bubrežne funkcije iznosio je 218, kao rezultat priljeva novih bolesnika i doseljavanja iz drugih država, te umiranja i odseljavanja iz Hrvatske. Po prvi se puta navode bolesnici u kojih se odustalo od liječenja dijalizom, što je očekivan ishod uz velik priljev novih bolesnika. Što je veća dostupnost liječenja dijalizom, veći je broj osoba u kojih uspjeh liječenja nije zadovoljavajući, te rezultira odustajanjem od liječenja.

Tokom 2004. godine, 688 bolesnika započelo se liječiti nadomještanjem bubrežne funkcije (686 dijalizom, dvoje preemptivnom transplantacijom). Kao i do sada, muškaraca je više, odnos je 56% prema 44%.
Incidencija nadomještanja bubrežne funkcije (broj novih bolesnika tokom godine dana na milijun stanovnika) u 2004. godini iznosila je 155 pmp. I u pogledu incidencije Hrvatska je u razini razvijenih zemalja sjeverne i zapadne Europe.
Prema posljednjem izvješću ERA-EDTA registra za 2003. godinu, Hrvatska se incidencijom nadomještanja bubrežne funkcije (131 pmp) može mjeriti sa Švedskom, Finskom, Norveškom, Nizozemskom, Austrijom i Danskom.

Ne samo incidencija, nego porast incidencije povećava se iz godine u godinu.

Bolesnici koji započinju liječenje dijalizom sve su stariji. Medijan dobi novih bolesnika 2004. bio je 65 godina (za muškarce 63 godine, za žene 67 godina). Liječenje dijalizom započelo je troje bolesnika u desetom desetljeću (od 90 do 93 godine života).

U odnosu na prethodne godine, trajno je zamjetan porast broja novih bolesnika u starijim dobnim skupinama, dok među mlađim bolesnicima nema značajnijih razlika.
Najveći apsolutni porast broja novih bolesnika zabilježen je u dobnoj skupini od 70-79 godina.

Najviše bolesnika dolazi na dijalizu zbog zatajenja bubrega uzrokovanog šećernom bolešću. Za 29% novih bolesnika dijabetička nefropatija je navedena kao osnovna bubrežna bolest. Ako se isključe bolesnici u kojih nije naveden uzrok renalne insuficijencije, postotak bolesnika s dijabetičkom nefropatijom je i veći, iznosi 31%. Za 0,5% bolesnika je dijabetes naveden kao prateća bolest, pa je ukupan postotak dijabetičara na dijalizi 31,5%.

Dijabetička nefropatija postojano drži prvo mjesto među uzrocima renalne insuficijencije od početka praćenja HRNBF. Vaskularne bolesti bubrega (hipertenzivna nefropatija, ishemijska nefropatija, vaskulitisi) zadržale su drugo mjesto osvojeno 2003. godine i još povećale razliku prema glomerulonefritisu, koji je treći po učestalosti uzrok renalne insuficijencije u Hrvatskoj.

Na kraju 2004. godine, 258 bolesnika liječeno je peritonejskom dijalizom. Za 41 bolesnika peritonejska dijaliza je bila prvi način liječenja, a 36 ih je prešlo s hemodijalize ili su uključeni nakon odbacivanja transplantata. Broj bolesnika liječenih peritonejskom dijalizom porastao je tokom godine za 12%.

Godina 2004. bila je izuzetno uspješna za transplantaciju u Hrvatskoj. Po prvi je puta napravljeno više od 100 transplantacija u godinu dana (115 transplantacija u Hrvatskoj, 2 bolesnika iz našeg registra su transplantirana u Austriji). Napravljeno je 10 istovremenih transplantacija bubrega i gušterače bolesnicima s dijabetesom tipa 1. Uspješna godina za transplantaciju završila je s porastom postotka transplantiranih među bolesnicima na nadomjesnom liječenju na 19%.

Na temelju rezultata petogodišnjeg praćenje registrom, napravljene su krivulje preživljavanja bolesnika kojima se nadomješta bubrežna funkcija. Na pitanja «Koliko žive bolesnici na dijalizi?»ili «Što me čeka kada započnem liječenje dijalizom?» dobili smo točan odgovor. Petogodišnje preživljavanje, od prvog dana dijalize, za bolesnike koji su započeli nadomjesno liječenje 2000. godine, iznosi 52%. To je osnova za utemeljenu procjenu preživljavanja za buduće bolesnike.
Nema razlike u preživljavanju muškaraca i žena na nadomještanju bubrežne funkcije.