Na kraju 2009. godine, u Hrvatskoj je 4124 osoba živjelo uz nadomještanje bubrežne funkcije (NBF) . U odnosu na broj stanovnika, to čini prevalenciju od 930 bolesnika na milijun stanovnika (pmp). Prema opsegu NBF nalazimo se među ekonomski najrazvijenijim zemljama Europe. Dvije trećine bolesnika liječi se hemodijalizom (65,5%), a njihov broj je manji nego prethodne godine. Dobre vijesti iz područja hemodijalize posljedica su izuzetno velike i uspješne transplantacijske aktivnosti. Postotak bolesnika s funkcionirajućim transplantatom bubrega dostigao je 28%. Populacija na NBF raste povećavanjem broja transplantiranih, a usprkos smanjenju broja bolesnika liječenih hemodijalizom. Peritonejska dijaliza je ostvarila skroman napredak, još uvijek daleko od onog što se smatra optimalnom zastupljenošću.
Tijekom 2009. godine u 692 osobe započelo se je s nadomještanjem bubrežne funkcije zbog konačnog zatajenja bubrega, što čini incidenciju od 156 incidentnih bolesnika na milijun stanovnika. Kao što se redovito nalazi, muškaraca je više, odnos muškaraca i žena je 3:2.
Dob bolesnika koji su započeli s nadomještanjem bubrežne funkcije u 2009. godini kretala se od 0 do 91 godine. Vrh krivulje raspodjele po dobi novih bolesnika je pomaknut u desno, najveći broj bolesnika je u osmoj dekadi života (između 70 i 79 godina). Kao i u 3 prethodne godine, medijan dobi incidentnih bolesnika je 67 godina, što znači da je pola bolesnika imalo 67 ili više godina.
U Hrvatskoj je šećerna bolest uzrok trećine zatajenja bubrega koja se liječe nadomjesnom terapijom. Dijabetesa je vodeći uzrok renalne insuficijencije tokom svih 10 godina koje bilježi HRNBF. Vaskularna bolest bubrega drži drugo mjesto od godine 2003. godine, kad je brojčano nadmašila glomerulonefritise i potisnula in na treće mjesto.
Incidencija NBF u Hrvatskoj 2009. godine bila je 156 pmp, slično vrijednostima prethodnih godina. Krivulja porasta incidencije do 2004. godine imala je eksponencijalni oblik, nakon čega je nastupila stabilizacija. Izgleda da su u Hrvatskoj zadovoljene potrebe za nadomještanjem bubrežne funkcije, jer broj novih bolesnika stagnira, iako ne postoje administrativna, financijska ni tehnička ograničenja za liječenje dijalizom.
Uz stabiliziranu incidenciju, godišnji porast broja bolesnika na nadomještanju bubrežne funkcije 2009. godine bio je 2,4%
Trend prevalencije NBF tokom 10 godina HRNBF prikazan je crvenom krivuljom. Zamjetan je trajan umjeren rast bolesnika na NBF. Zelena krivulja prikazuje broj bolesnika liječenih hemodijalizom. Od 2007. godine prisutno je smanjivanje broja bolesnika na hemodijalizi. Područje između žute i zelene krivulje čine bolesnici s funkcionirajućim transplantatom bubrega. Vidljivo je da ta grupa bolesnika raste najbrže i da zbog njih raste i ukupni broj osoba na NBF. Područje između crvene i žute krivulje čine bolesnici na peritonejskoj dijalizi, njihov se broj tokom godina nije značajnije mijenjao.
Mortalitet je izražen kao broj umrlih na 100 bolesničkih godina. Mortalitet u Hrvatskoj usporediv je s vrijednostima u Euro-DOPPS studiji. Broj umrlih i mortalitet na NBF u 2009 su manji nego prethodne godine.
Krivulju preživljavanja sačinjavaju podaci svih incidentnih bolesnika od prvog dana NBF, tokom 10 godina (2000 – 2009). Petogodišnje preživljavanje (bez prilagođavanja za osobine bolesnika i bolesti) iznosi 47%, a desetogodišnje preživljavanje je 26%. Ovako prikazani podaci nisu dovoljni za usporedbu s drugima i utvrđivanje kvalitete liječenja, jer se uspoređivane populacije mogu značajno razlikovati i interferirati s efektom liječenja.
Da bi se usporedili s europskim rezultatima iz ERA-EDTA registra neophodno je podatke prirediti ih na isti način. Kad se analiziraju incidentni bolesnici od 91 dana i provede prilagođavanje prema vrijednostima parametara koje koristi ERA-EDTA registar, prilagođeno petogodišnje preživljavanje na NBF u Hrvatskoj je 55,74%.
Prilagođavanje je značajno i za uspoređivanje vlastitih rezultata u vremenskom slijedu, jer se tokom godina populacija na NBF mijenja. Želimo li znati da li smo u drugoj polovici dekade HRNF liječili bolje nego tokom prvih 5 godina, bez prilagođavanja nećemo dobiti pouzdan odgovor. Na lijevom grafu (bez prilagođavanja) zelena krivulja za kohortu 2005.-2009. pokazuje u srednjem dijelu slabije preživljavanje za kohortu 2000.-2004 (crvena krivulja), što upućuje na moguće lošije liječenje. Nakon provedenog prilagođavanje za dob, spol i dijabetes koji značajno utječu na ishod, vidljivo je da preživljavanje kohorte 2005.-2009. nije lošije od kohorte 2000.-2004.
Cox regresijska analiza pokazala je da godina početka NBF utječe na preživljavanje. Bolesnici koji su započeli liječenje krajem ispitivanog razdoblja imaju bolje izglede za preživljavanje od onih koji su liječenje započeli ranijih godina. Poboljšanje je 2% (ExpB) po godini i statistički je signifikantno (p=0.047).
Poboljšanje preživljavanja s godinama predočeno je krivuljama preživljavanja koje se odvajaju i raspoređuju prema vremenu započinjanja NBF.
|
 |