Vijesti

srpanj, 2010.

Poštovane kolegice i kolege,

Evo zadnjih obavijesti prije godišnjih odmora.
Ponovo došlo do promjene termina susreta s nefrolozima Makedonije i konačni termin je
22.-24.10.2010. godine, a susret će se održati na Dojranskom jezeru. Više detalja nakon odmora.
Ispod imate i MIŠLJENJE NEFROLOŠKE STRUKE O NAČINU PRIVATIZACIJE DIJALIZA U HRVATSKOJ za ispis mišljenja u PDF formatu spustite se na dno teksta.

lipanj, 2010.

Glede sve češćih glasina o privatizaciji kronične hemodijalize u Hrvatskoj te privatizaciji i ponudi za privatizaciju kronične dijalize u Kliničkim i Županijskim bolnicama po principu ''outsourcing-a'' i modelu javno-privatnog partnerstva, a nakon prepiske članova HDNDT na internetu, Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, Hrvatskog liječničkog zbora kao krovna strukovna udruga liječnika koji liječe bolesnike sa zatajenjem bubrega donijelo je na svojoj Izvanrednoj skupštini održanoj 15. lipnja 2010. godine, nakon provedene rasprave, mišljenje struke o privatizaciji hemodijalize u Hrvatskoj.
Mišljenje struke poštom će se proslijediti svim mjerodavnim institucijama u RH.

MIŠLJENJE NEFROLOŠKE STRUKE O NAČINU PRIVATIZACIJE DIJALIZA
U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj se osim hemodijalizom (68%) u 32% bolesnika bubrežna funkcija nadomješta peritonejskom dijalizom i transplantacijom bubrega. Nadomjesnim liječenjem godišnje započinje oko 700 novih bolesnika, a umire oko 600 bolesnika. Svi novi bolesnici započinju liječnje u bolnicama koje imaju hemodijalizu i koje su osposobljene za takvo liječenje.Posljednjih godina broj bolesnika na hemodijalizi stagnira, te su postojeći kapaciteti za kroničnu hemiodijalizu dostatni za njihovo zbrinjavanje.
        Izvanbolničke hemodijalize su ovisne o funkcioniranju bolničkih hemodijaliza.
U bolnicama rade visoko educirani liječnici specijalisti interne medicine i u liječenju djece specijalisti pedijatri, većina sa subspecijalizacijom iz nefrologije. Liječnici u izvanbolničkim dijalizama imaju uglavnom manji stupanj edukacije od liječnika u bolničkim dijalizama.

Zbrinjavanje bolesnika sa zatajenjem bubrežne funkcije sastoji se od:

A)  ambulantnog rada - konzervativno liječenje, prevencija i odgoda terminalne faze zatajenja bubrega, predijalizna edukacija bolesnika i obitelji, peritonejska dijaliza, kronična hemodijaliza, kontrole bolesnika s transplantiranim bubregom

B)  bolničkog rada – liječenje akutnog zatajenja bubrega, pripreme i početka liječenja dijalizom kako hitnog tako i elektivnog (privremeni krvožilni pristup kateterima, trajni krvožilni pristup kreiranjem arterio-venskih anastomoza, postavljanje tuneliranih ''trajnih'' endovenoznih katetera), pripreme za peritonejsku dijalizu (uvođenje katetera za peritonejsku dijalizu), liječenje akutnih i kroničnih komplikacija bolesnika na kroničnoj dijalizi koje zahtijevaju hospitalizaciju, kontinuiranog nadomještanja bubrežne funkcije u kritično bolesnih i hemodinamski nestabilnih bolesnika, priprema bolesnika za stavljanje na listu čekanja za transplantaciju bubrega, liječenje komplikacija u bolesnika s transplantiranim bubregom te ostalih metoda izvantjelesnog čišćenja krvi (plazmafereza, hemoperfuzija, lipofereza)

U Republici Hrvatskoj postoje centri za dijalizu:

1. BOLNIČKI – uz kroničnu hemodijalizu provode ambulantni rad i bolničko liječenje, u sklopu
1. kliničkih, županijskih i općih bolnica

2. IZVANBOLNIČKI - provode samo kroničnu hemodijalizu – u sklopu
1. domova zdravlja
2. privatnih ustanova

1. Samostalni centri, Poliklinike,
2. Privatna hemodijaliza unutar prostora Kliničke bolnice (jedna)
3. Privatna hemodijaliza unutar prostora Županijske bolnice (dvije)

MIŠLJENJE:

Hrvatsko društvo za nefrologiju dijalizu i transplantaciju, Hrvatskog liječničkog zbora:

1. JE PROTIV privatizacije i izdvajanja kronične hemodijalize iz sustava bolnica jer je štetna za bolesnike, struku te funkcioniranje i razvoj bolnica.

1. Privatizacija izvanbolničkih centara za hemodijalizu JE PRIHVATLJIVA uz poštivanje svih PRAVILNIKA koji se odnose na obavljanje zdravstvene djelatnosti DIJALIZA.

      Izvanbolnički centri za hemodijalizu moraju biti povezani ugovorom o suradnji s bolnicama koje pripremaju bolesnike za dijalizu, liječe komplikacije i obrađuju bolesnike za transplantaciju, a potrebno je ugovoriti i financijsku nadoknadu za poslove koje preuzima bolnica.

OBRAZLOŽENJE:

Ad 1) 

a)  Štetnost za bolesnika
Bolnice moraju provoditi cjelovit sustav zbrinjavanja kronične bubrežne bolesti kako bi liječenje bilo kvalitetno i racionalno. Privatizacijom kroničnih dijaliza unutar bolnica smanjuje se mogućnost adekvatnog zbrinjavanja komplikacija dijalize i transplantacije bubrega. U hitnim stanjima često je nemoguće ostvariti razmjenu podataka o bolesniku između bolničke i izvanbolničke hemodijalize.

b)  Štetnost za struku
Svi bolnički centri za dijalizu imaju organiziranu 24 satnu službu 7 dana u tjednu za liječenje akutnog bubrežnog zatajenja kao i potrebe za hitnom dijalizom u stanjima koja ugrožavaju život. Uz svoje bolesnike zbrinjavaju i sve hitne komplikacije bolesnika iz izvanbolničkih centara na svom području. Za tu svrhu moraju imati prostor za hitnu dijalizu, aparate za dijalizu, adekvatno pripremljenu vodu kao i visoko educirano i specijalizirano osoblje (liječnike i sestre) koje takvo liječenje provodi. Klinički bolnički centri i kliničke bolnice vrše i edukaciju osoblja koje će liječenje dijalizom provoditi u manjim bolnicama i izvanbolničkim dijaliznim centrima.
      Izdvajanjem samo kronične hemodijalize iz bolničkog sustava značajno se smanjuje broj visoko educiranog osoblja koje održava izvrsnost svakodnevnim radom na kroničnoj hemodijalizi, a preostalo osoblje više nije u stanju pokriti 24 satno dežurstvo te se u rad s najzahtjevnijim bolesnicima u dežurstvu uključuju i nedovoljno educirani liječnici i sestre što će dovesti do pada kvalitete pružene usluge.
      Izdvajanjem kronične hemodijalize bolnički liječnici gube kontinuitet u liječenju tih bolesnika, gube mogućnost za stručni i znanstveni rad te unapređivanje zbrinjavanja zahtjevnih bolesnika. U pitanje bi mogao doći i program transplantacije bubrega te program liječenja peritonejskom dijalizom jer oni nisu održivi bez zajedništva s kroničnom hemodijalizom, predijaliznom edukacijom te pripremom i obradom bolesnika za listu čekanja na transplantaciju bubrega.

c)  Štetnost za bolnicu i HZZO
U Hrvatskoj postoji interes za privatizacijom samo kroničnog programa hemodijalize tj. ambulantnih bolesnika na hemodijalizi bez komplikacija.Kako posljednjih godina broj bolesnika na hemodijalizi stagnira, povećao se je pritisak za privatizacijom postojećih bolničkih hemodijaliza s većim brojem bolesnika. Postupak izdvajanja kroničnih hemodijaliza iz bolnica naziva se javno-privatno partnerstvo. U takvom partnerstvu privatnik garantira visoku razinu kronične hemodijalize koja obuhvaća odgovarajući prostor, aparaturu, obrok i lijekove koji stimuliraju eritropoezu jer mu ugovorena novčana naknada HZZO-a za kroničnu ambulantnu hemodijalizu pokriva troškove i osigurava dobit. S druge strane, privatne hemodijalize nemaju nikakve obaveze ni troškove za rad na prevenciji bubrežnog zatajenja, pripremi bolesnika za kroničnu hemodijalizu, zbrinjavanju akutnih komplikacija, obavljanju kroničnih hitnih hemodijaliza izvan radnog vremena. Sve to odrađuje bolnica unutar državnog sektora koja osigurava svakodnevno 24 satno zbrinjavanje tih bolesnika sa svojim ljudima i u svom prostoru. Troškovi tog liječenja obračunavaju se po sustavu DTS-a, a terete proračun bolnica i limit odjela. U kompliciranijim slučajevima troškovi liječenja značajno premašuju DTS-om ostvarena sredstva.
Privatnik je zainteresiran za dobit i sva svoja ulaganja pokriva sredstvima dobivenim od HZZO-a na temelju ugovora o broju učinjenih dijaliza na godišnjoj razini. Što je više bolesnika u centru dobit je još veća jer je moguće racionalnije korištenje resursa, a nema neočekivanih troškova jer se u slučaju komplikacija bolesnik premješta u državnu ustanovu. Privatni centri zainteresirani su samo za povećanje broja bolesnika na kroničnoj ambulantnoj hemodijalizi, a nisu zainteresirani za peritonejsku dijalizu koja je bolji način započinjanja liječenja dijalizom, a pritom značajno jeftinija od hemodijalize kao i za transplantaciju bubrega koja je za bolesnika najkvalitetniji način nadomještanja bubrežne funkcije.
      Kod bolničkih hemodijaliza dolazi do prelijevanja sredstava namijenjenih kroničnom programu dijalize u druge oblike liječenja bubrežnih bolesnika ili za druge potrebe bolnice, koje u konačnici ponovo koriste bubrežni ili drugi bolesnici, ali ostaje u zdravstvenom sustavu. Usprkos prostornim, tehničkim i financijskim uvjetima koji značajno variraju, kvaliteta rada bolničkih hemodijaliza je na zavidnoj europskoj razini što redovito mjeri Hrvatski registar nadomještanja bubrežne funkcije.
      Privatizacijom bolničkih hemodijaliza smanjuje se kvaliteta liječenja, a odlijeva se novac iz sustava zdravstva.
      U svezi gore navedenog treba razmotriti i do sada provedene privatizacije hemodijaliza unutar bolnica.

Ad 2) 

O privatizaciji postojećih izvanbolničkih dijaliza kao i o otvaranju novih treba razgovarati argumentirano (Ministarstvo zdravstva, HZZO, predstavnici struke, ponuđač) uzevši u obzir potrebe, dobrobit i broj bolesnika, interes lokalne zajednice, kvalitetu i stručnost ponuđača i obavezno poštivanje pravilnika: ''PRAVILNIK O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI'' (NN 90/2004), ''PRAVILNIK O ZDRAVSTVENOJ ISPRAVNOSTI VODE ZA POTREBE HEMODIJALIZE'' (NN 125/2003). i garanciju ponuđača da će se u liječenju tih bolesnika pridržavati kriterija za kvalitetu liječenja dijalizom propisanom ''Pravilnikom o kontroli kvalitete liječenja dijalizom'' (u izradi). Pri tome treba uzeti u obzir da je hemodijaliza samo jedan segment liječenja kronične bubrežne bolesti.
            Svi izvanbolnički centri koji provode liječenje dijalizom moraju ugovorom o suradnji biti povezani s bolničkim dijaliznim centrima koji bolesnike pripremaju za dijalizu, liječe komplikacije, obrađuju i liječe bolesnike s transplantiranim bubregom. Ugovorom treba definirati materijalnu naknadu izvanbolničkog hemodijaliznog centra s jedne strane i obavezu bolnice da osigura sve čimbenike za optimalno liječenje konačnog zatajenja bubrega. Na taj način bi se osiguralo potpuno i ravnopravno zbrinjavanje svakog pojedinog bolesnika, bez obzira na vrstu vlasništva centra u kojem se provodi hemodijaliza.
            Sadašnja postojeća razlika cijene bolničke i izvanbolničke dijalize je samo 5%. Uz postojeću cijenu privatne izvanbolničke hemodijalize ostvaruju dobit, a pri tom ne sudjeluju u bolničkim troškovima pripreme za dijalizu i zbrinjavanju komplikacija. Neophodno je ustanoviti paušalni iznos za bolničke usluge iz cijene izvanbolničke hemodijalize koji će centar ili HZZO uplaćivati bolnici. Na taj način bi se sredstva HZZO-a namijenjena zbrinjavanju bolesnika sa zatajenjem bubrežne funkcije racionalnije koristila.

Zagreb, 15. lipnja 2010.

Predsjednik HDNDT                                                                        Potpredsjednik HDNDT
Prof.dr.sc. Dragan Ljutić                                                                  Doc.dr.sc. Sanjin Rački

Za ispis klikni

MIŠLJENJE NEFROLOŠKE STRUKE O NAČINU PRIVATIZACIJE DIJALIZA U HRVATSKOJ

svibanj, 2010.

Novosti u radu Društva,

Izvanredna skupština Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju s jedinom točkom dnevnog reda: MIŠLJENJE STRUKE O NAČINU PRIVATIZACIJE DIJALIZA U HRVATSKOJ održati će se u utorak 15. 06. 2010.u Hrvatskom liječničkom zboru, Šubićeva 9, Zagreb od 18.00 – 20.00 sati.

Upravni odbor HDNDT sazvao je Skupštinu glede sve češćih glasina da će se sve hemodijalize u Hrvatskoj privatizirati (pod terminom „outsourceing“!). što se u prepisci članova HDNDT na internetu shvaća već riješenim. Stoga je Upravni odbor HDNDT je na svom izvanrednom sastanku donio odluku da što prije sazove Izvanrednu skupštinu HDNDT-a.
Povod za dopis članovima Društva o privatizaciji dijaliza bila je prezentacija dijalizne tvrtke Upravi Kliničke bolnice pod nazivom ‘’Kako unaprijediti dijalizu u KB’’ po modelu javno-privatnog partnerstva s naglaskom da bi se privatizirala samo kronična hemodijaliza unutar bolnice. (model sličan privatizaciji hemodijalize u KB Sveti Duh.)

Na Skupštini će svi članovi Društva moći ukratko iznijeti svoja mišljenja o načinu i modelu privatizacije dijaliza u RH što će pomoći donošenju zaključaka i mišljenja struke o privatizaciji dijaliza u RH. Zaključak i mišljenje struke proslijediti će se svim mjerodavnim institucijama u RH.

Pozivamo Vas da prisustvuje Skupštini i svojom konstruktivnom,. kratkom diskusijom pridonesete stvaranju završnog mišljenja i zaključaka.

Novosti u kalendaru stručnih događanja,

Došlo je do promjene termina održavanja dvaju stručnih sastanaka u organizaciji Društva. Novi kalendar objavljen je na našoj web stranici pod Kalendar

Novosti o članstvu

Na stranici O Društvu objavljen je zanovljeni popis članova s oznakom neplaćenih članarina. Napominjem da neplaćanje članarine duže od 3 godine automatski dovodi do isključenja iz članstva.
Također skrećem pažnju da članovi koji u buduće žele koristiti pogodnosti članstva u HDNDT MORAJU biti i članovi HLZ-a što će se provjeravati u tajništvu. (vidi pod O Društvu/Učlanjenje)

Na kraju

I dalje Vas pozivam da pratite naše stranice gdje će se objavljivati većina relevantnih vijesti o događanjima u Društvu. Članovi koji imaju funkcionirajući e-mail (pošta s dosta adresa se vraća te takve adrese brišem) obavijesti dobivaju i ranije.
Pozivam sve članove koji imaju e-mail, a ne dobivaju mailom obavijesti iz Društva da pošalju svoju e-mail adresu na tajnik@hdndt.org  s molbom za uvrštavanje na e-mailing listu Društva.

listopad, 2009.

Poštovani,

Zbog učestalih upita predstavnika medija o stavu Hrvatske udruge Transplant, vezano uz navode u javnosti o Zavodu za dijalizu KBC Zagreb i o prof. dr. Petru Kesu, dostavljamo Vam priopćenje za medije.

Srdačan pozdrav,
Tanja Watz

Hrvatska udruga Transplant
Grškovićeva 5
10000 Zagreb, Tel. 01/5617783, fax. 01/4698348
Mail: transplant@transplant.hr

Prilog:

Izjava za medije Hrvatske udruge Transplant    

ZAKLJUČCI SA IZVANREDNOG SASTANKA UPRVNOG ODBORA

Na izvanrednom sastanu Upravnog odbora Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju održanom 5. listopada 2009. godine, povodom niza medijskih napisa, televizijskih izviješća i izjava liječnika i bolesnika o radu Zavoda za dijalizu, KBC Zagreb, a sukladno Statutu Hrvatskog liječničkog zbora i Pravilnika o radu HDNDT, raspravljan je stručni aspekt liječenja nadomještanjem bubrežne funkcije u KBC Zagreb kao i u Republici Hrvatskoj. Razmatrana su stručna izviješća Povjerenstva MZSS koje se sastalo u različitom sastavu dva puta. Također je raspravljano i stručno izviješće sastavljeno od strane liječnika Zavoda za dijalizu KBC Zagreb. Upravni odbor HDNDT proveo je sveobuhvatnu raspravu o svim suvremenim stavovima nefrološke struke analizirajući detaljno sve navode u stručnim izviješćima i usporedilo ih sa suvremenim saznanjima u Europi i svijetu. Nakon provedene rasprave, Upravni odbor Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, Hrvatskog liječničkog zbora donio je sljedeće zaključke:

1. U medijima se stvorila afera koje nema.

2. Rad kolega u Zavodu za dijalizu KBC-a Zagreb na čelu s pročelnikom prof.dr.sc. Petrom Kesom je u skladu s principima dobre nefrološke prakse zbog čega je taj centar i postao Referentni centar Ministarstva zdravstva za nadomještanje bubrežne funkcije.

3. Stručna mišljenja različito tumače stručnjaci, a različito laici što pruža krivu sliku medijima. Pojedine konstatacije treba promatrati s više aspekata i u usporedbi s drugim zemljama koje provode dobru medicinsku nefrološku praksu.

4. Struka u potpunosti odbacuje tvrdnje iz medija koje su izvučene iz konteksta i bez objašnjenja struke.

5. Uočena odstupanja posljedica su objektivnih razloga, a ne nesavjesnog i nestručnog liječenja.

s poštovanjem

Predsjednik HDNDT
prof.dr.sc. Dragan Ljutić

Zagreb, 6.10.2009.

PRILOZI:

1.	Stručno mišljenje MZSS Ur.Broj: 534-05-2-1/5-09-2 od 21. i 28. travnja 2009
2.	Stručno mišljenje MZSS Ur.Broj: 534-05-2-1/4-09-4 od 8. srpnja 2009.
3.	Očitovanje Zavoda za dijalizu KBC Zagreb Ur.Broj: 252/09 od 5. listopada 2009.

rujan, 2009.

Prošlo je ljeto i godina dana od zadnjih vijesti. Stručne aktivnosti Društva ponovo se zahuktavaju. Od 25.- 27.9.2009. godine održati će se u Termama Tuhelj naš već tradicionalni Nefrološki vikend. tema stručnog dijela je "Novi horizonti u liječenju bubrežne anemije". Tom prilikom podijeliti će se i supplement časopisa Acta Medica Croatica koji je posvećen Hrvatskoj konsenzus konferenciji o primjeni lijekova koji stimuliraju eritropoezu u bubrežnih bolesnika. Za sve članove HDNDT troškove boravka i društvenog programa snosi Društvo. Više o Nefrološkom vikendu pogledajte u Događaji II.

Prijave za DiaTransplant 2009 su u tijeku, a više o Simpoziju možete saznati na www.diatransplant.org

listopad, 2008.

EUROPSKI KONGRES PEDIJATRIJSKE NEFROLOGIJE (ESPN) – HRVATSKA DOBILA ORGANIZACIJU ESPN 2011

U Lyonu je od 11-14. rujna održan kongres Europskog udruženja za pedijatrijsku nefrologiju (ESPN). Radi se o jednom od najuglednijih skupova pedijatrijske nefrologije u svijetu. ESPN je osnovan u Glasgowu, 1967. godine. Na ponos nam je da je jedan od 46 članova utemeljitelja ESPN bio prof. dr sc. Gojko Vlatković, osnivač pedijatrijske nefrologije u našoj zemlji.

Ovogodišnji skup, 42. po redu, okupio je velik broj sudionika iz europskih zemalja s 539 radova uz sudjelovanje uglednih predavača i iz drugih zemalja svijeta. Teme skupa su bile širokog raspona interesa pedijatrijske nefrologije, od uroinfekcija i anomalija mokraćnog sustava, poremećaja mokrenja, patogeneze i novih mogućnosti liječenja bolesti glomerula, vaskulitisa, novih saznanja o genetici bubrežnih oboljenja, metaboličkih poremećaja, do kontroverzi u dijalizi i transplantaciji. Za izdvojiti je interesantnu raspravu o liječenju i profilaksi uroinfekcije, te vezikoureteralnom refluksu. Nova saznanja govore o zabrinjavajućoj rezistenciji na antibiotike. Postavlja se pitanje da li uopće primjeniti uroprofilaksu, kako obraditi i liječiti neonatalnu uroinfekciju, kako predvidjeti vezikoureteralni refluks i bubrežno ožiljčenje, da li operirati velik refluks, gdje je mjesto liječenja refluksa endoskopskom subureteričnom implantacijom. Također je za izdvojiti rasprave o neočekivanoj ulozi B limfocita u patogenezi nefrotskog sindroma, te primjeni novih imunosupresiva i bioloških pripravaka u liječenju bolesti glomerula.

Sudionici kongresa iz Hrvatske sudjelovali su vrlo aktivno u radu skupa. Hrvatska je zapažena kao jedna od najaktivnijih zemalja po broju radova (6) u odnosu na broj članova ESPN (7). Pojedini naši članovi su sudjelovali i u ocjenjivanju radova koji će biti prihvaćeni za prikaz na kongresu odnosno kao moderatori pojedinih simpozija. Podaci o djeci iz Hrvatske s kroničnim bubrežnim zatajenjem sakupljeni iz svih naših centara pedijatrijske nefrologije uvršteni su u Europski registar djece s kroničnim bubrežnim zatajenjem u nastajanju.

Na kongresu je generalna skupština ESPN u jakoj konkurenciji četiri grada, St Petersburga, Barcelone, Innsbrucka i Dubrovnika izabrala Dubrovnik za organizaciju ESPN kongresa 2011 godine. To je veliko priznanje hrvatskoj medicini, pedijatriji i pedijatrijskoj nefrologiji.

rujan, 2008.

Prof.dr. sc. Petar Kes izabran za guvernera Europskog društva za umjetne organe

U Genevi je od 3. do 6. rujna 2008. godine održan 35. godišnji sastanak Europskog društva za umjetne organe (ESAO, od eng. European Society for Artificial Organs). Društvo je osnovano s ciljem unaprijeđenja liječenja organa u zatajenju prije 35 godina. Napredak tehnologije i suvremene spoznaje iz područja medicine učinile su ESAO značajnim čimbenikom u razvoju međunarodne suradnje, izmjeni informacija i izobrazbi stručnjaka i znanstvenika koji se bave nadomještanjem ili potporom funkciji organa. Nefrolozi, kardiolozi, pulmolozi, intenzivisti, kardiokirurzi, matematičari, biolozi, citolozi, fizičari i elektroničari su tijekom 4 dana izmjenjivali iskustva i ideje za unaprijeđenje tehnologije umjetnih organa. Skup je odličan primjer suradnje znanosti, medicinske struke i industrije.

Hrvatski stručnjaci su iznijeli svoja iskustva u liječenju plazmaferezom. Zavod za dijalizu Kliničkog bolničkog centra u Zagrebu je prema broju provedenih postupaka plazmafereze među vodećima u svijetu. Predstavljeni su podaci o promjenama indikacija za plazmaferezu tijekom proteklih 26 godina, kao i rezultati i indikacije za plazmaferezu u osoba starije životne dobi. Zavod za dijalizu je Referentni centar Ministarstva zdravstva za nadomještanje bubrežne funkcije i plazmaferezu.

Velika čast i priznanje njegovom dosadašnjem radu i rezultatima su ukazani prof.dr. sc. Petru Kesu, pročelniku Zavoda za dijalizu Kliničkog bolničkog centra Zagreb koji je između brojnih kandidata iz svih europskih zemalja izabran za guvernera ESAO-a. To će omogućiti uključivanje hrvatskih stručnjaka i znanstvenika u međunarodne projekte, pomoći promicanju znanja iz područja umjetnih organa u našoj zemlji i olakšati razmjenu stručnjaka na europskoj razini. Priznaje je to i svim djelatnicima Zavoda za dijalizu koji su obučeni za sve metode nadomještanja bubrežne funkcije što uključuje akutnu i kroničnu hemodijalizu, metode kontinuiranog nadomještanja bubrežne funkcije, peritonejsku dijalizu, skrb za bolesnika s transplantiranim bubregom, plazmaferezu i aferezu lipida.

Doc.dr.sc. Nikolina Bašić-Jukić
Zavod za dijalizu, KBC Zagreb

kolovoz/rujan, 2008.

Poštovane kolegice i kolege,

5. Hrvatski kongres HDNDT i godišnji odmori iza nas su, a jesen donosi nove obaveze i izazove.

STRUČNE AKTIVNOSTI

O planiranim stručnim događanjima možete pročitati u Događaji I.
3. HRVATSKO-MAKEDONSKI susret nefrologa održati će se neposredno prije 26th Annual Meeting of International Society of Blood Purification.
Više o 26th Annual Meeting of ISBP možete saznati na web stranici www.isbp2008.org
Uskoro će biti na našim web stranicama objavljene i preliminarne obavijesti o Nefrološkom vikendu - 2008. koji se planira za 10. mjesec, te o proslavi 20 godina dijalize u OB Bjelovar. Krajem godine nas čeka analiza proteklog 4 godišnjeg rada Društva te Izborna skupština.

REGULIRANJE ČLANSTVA U HDNDT

POTVRDNICE

Krajem 2008. godine većini od nas ističe licenca i potrebno ju je obnoviti.

Tijekom  rujna i listopada poslati ću Vam sve zaostale potvrdnice sa sastanaka i tečajeva kojima ste prisustvovali,l a isti su bodovani od strane HLK.
Neke od potvrdnica s poslijediplomskih tečajeva koje sam slao krajem 2007. godine vratile su se zbog nepotpunih adresa ili nisu podignute na pošti. (poslane su preporučeno)

To se odnosi na kolege:
Boljkovac Zrinka, Fumić-Dunkić Lidija, Griparić Davor, Lazić Jelenko, Lukić Marinko, Mejić Stanka, Milć Violeta, Nižić Ljiljana, Purić Alena, Vlatković Sanda, Vidas Željko, Voglein Stjepan.

Molim kolegice i kolege da mi se jave radi dogovora o ponovnom slanju potvrdnica.

Za sva dodatna pitanja stojim Vam na raspolaganju.

Tajnik HDNDT / Secretary HDNDT
Prim.mr.sc. Nikola Jankovic, dr.med.
OB Sveti Duh, Interna klinika
Sveti Duh 64, HR-10000 Zagreb
E-mail: tajnik@hdndt.org

Sva pitanja, prigovore, prijedloge, pohvale  možete poslati na e-mail tajnika Društva:
tajnik@hdndt.org

Srdačan pozdrav,

Tajnik HDNDT